Uzimajući u obzir vrlo izgledne šanse da HDZ i Domovinski pokret sastave parlamentarnu većinu i vladu, Hrvatska je politički otišla desnije nego što je bila u protekla dva mandata HDZ-ove vlasti.
Jedan od epiloga minulih parlamentarnih izbora je skretanje Hrvatske udesno. I sam predsjednik HDZ-a i tehnički premijer Andrej Plenković rekao je prošle nedjelje u Jasenovcu da će HDZ prilikom sastavljanja nove parlamentarne većine, a potom i vlade, imati na umu da je “dio birača otišao malo udesno”.
U četvrtak je, pak, HDZ-ov europarlamentarac Karlo Ressler, komentirajući za N1 rezultat parlamentarnih izbora, odbacio ocjene da bi vlada HDZ-a i DP-a bila najdesnija do sada.
“Ne vjerujem da će DP promijeniti HDZ i odvesti ga udesno, odnosno, na ‘tvorničke postavke'”, kazao je Ressler.
Desnici 86, ljevici 57 mandata
U vrlo jednostavnoj diobi novog saborskog političkog spektra, desno bi bili HDZ i partneri (61 mandat), DP i partneri (14) te Most i Hrvatski suverenisti (11). Zbrojeno, njih 86. S druge strane, lijevo su izabrani zastupnici SDP-ove koalicije Rijeke pravde (42 mandata), Možemo! (10), IDS-a (2), Nezavisne platforme Sjever (2) i, uvjetno, Fokusa (1). Njih 57. Osmero zastupnika nacionalnih manjina valja isključiti iz ovog izračuna jer kako god se politički definirali (Pupovčev SDSS, recimo, smatra se strankom liberalne i socijaldemokratske orijentacije) oni predstavljaju ideološki i svjetonazorski šarolikije biračko tijelo.
Pritom treba imati na umu i finese uvjetovane predizborim koalicijskim sprazumima. Pa, primjerice, HSLS-ovog Darija Hrebaka koji je u ovoj podjeli u kvoti desnice, teško je smatrati politički bliskim, recimo, Ivanu Penavi iz DP-a.
“Birači samo iznimno skretali ulijevo”
Devedesetih je omjer u parlamentu bio i znatno veći u korist desnice (79:40) da bi se već na izborima 2000. okrenuo u korist ljevice (95:51). I na izborima 2011. kada je opet pobijedila koalicija predvođena SDP-om, omjer u korist ljevice bio je 86:53. Drugim riječima, naginjanja ulijevo ili udesno nakon izbora nisu novost. Kaže nam to i povjesničar i politički komentator Hrvoje Klasić.
“Od 1990-ih nadalje hrvatsko je biračko tijelo bilo više desno nego lijevo i samo u izuzetnim situacijama nakon desetogodišnje vladavine HDZ-a i smrti Franje Tuđmana ili uhićenja Ive Sanadera, SDP je u velikim lijevim koalicijama uspijevao dobiti veće povjerenje birača nego HDZ. Ne mislim da je ovo sada nekakav “povratak u devesedesete” jer okolnosti nisu takve”, kaže.
Nekim biračima Plenković preliberalan
Pritom ističe kako nije više nužno da su birači desnice u gotovo apsolutnom broju ujedno i birači HDZ-a kao devedesetih.
“Činjenica jest da desnih birača ima više, ali ima i skoro dvostruko više birača koji nisu na strani HDZ-a. Dakle onih koji su protestno protiv HDZ-a. Velik broj birača HDZ-a razočaran je ovim HDZ-om kojeg vodi za njih preliberalni Plenković pa zato DP i ostvaruje ovakav rezultat. Kad bi na čelo HDZ-a došao netko poput Ivana Anušića, siguran sam da bi već na sljedećim izborima DP doživio debakl jer bi se birači DP-a vratili matičnoj stranci, odnosno HDZ-ovom desnom krilu. Bit će zanimljivo gledati kako će Plenković, koji se vodi umjerenim politikama iz Bruxellesa, u eventualnoj koaliciji uspjeti naći zajednički jezik s DP-om koji najavljuje neke doista vrlo desne poteze”, smatra Klasić.
Ukratko, kaže, hrvatsko biračko tijelo više je desno nego lijevo, a uspon desnice trend je i u Europi i svijetu.
“Neke izjave Milanovića nisu ljevije od Plenkovićevih”
U Hrvatskoj se, međutim, politička skretanja ulijevo ili udesno uvijek vrte oko HDZ-a. To, na neki način, potvrđuje da je HDZ još uvijek uvelike pokret, kakav je bio devedesetih, koji se kreće lijevije ili desnije ovisno o odnosu snaga i strankama s kojima mora koalirati da bi (o)držao vlast. U protekla dva mandata, nakon burnog razlaza s Mostom, za to su mu bile potrebne stranke bliže lijevome centru – HSLS, HNS i SDSS. Upravo stoga što je zadržao elemente pokreta, HDZ može tako manevrirati, ali i naći se u škrpicu kao sada kada mora “pomiriti” DP i SDSS.
“Uz dio onih koji su interesno vezani uz HDZ, najveći dio njihovih birača i dalje u HDZ-u vidi Tuđmana, borbu protiv Jugoslavije i komunizma.
Iako se nazivaju demokršćanskom strankom ja u njihovom programu ne vidim što je kod njih konzervativno desno u ekonomskim politikama, u vanjskoj i unutarnjoj politici. Na neki način, izgubila se crta između ljevice i desnice. Slušajući neke izjave Zorana Milanovića, nisam siguran da su ljevije od Plenkovićevih”, kazao je Klasić.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i mreža Twitter | Facebook | Instagram | TikTok.
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Pridruži se raspravi ili pročitaj komentare